Kada bi to bila istina, onda ne bi trebalo ići na razredbeni ispit na fakultet - dovoljno bi bilo doći na pripreme. Jer tko dođe na pripreme - taj upiše fakultet. Kako uopće doći do broja od 99%? Ukoliko 9 od 10 polaznika priprema upiše fakultet, to je 90%. Ukoliko 49 polaznika od 50 upiše, to je 98%. Dakle najmanje mora 69 od 70 polaznika nekih priprema upisati fakultet da bi postotak mogli zaokružiti na 99%. Ali kada bi to bilo tako na ovako velikom broju ispitanika, tada opet dolazimo do zaključka da u tom slučaju uopće ne bi trebalo organizirati prijemne ispite, već samo poslati maturante kod ovih famoznih organizatora priprema.

Ako dobijete 70 kandidata na pripreme, dobili ste 70 individua koji se razlikuju među sobom kao nebo i zemlja. Garantirati da će svi upisati fakultet mogu samo ljudi koji uopće ne razumiju područje s kojim se bave, ljudi kojima je teško roditelju reći da postoji mogućnost da mu sin/kćer neće upisati fakultet, ili ljudi kojima je u interesu samo pokupiti novac. Mi u Puls220 gradimo svoj image od 2004. godine i upravo zato što volimo posao koji radimo, shvaćamo ga i radimo ozbiljno i profesionalno. Naravno da danas bez priprema gotovo da nemate šanse upisati fakultet, ali sam dolazak na pripreme NE garantira i automatski upis na fakultet. Možemo se pohvaliti visokom prolaznošću naših kandidata, a ako baš želite postotke (a nestrpljivo ih očekujete, zar ne?), oni variraju svake godine između 70% i 80%. Razlozi zašto svi kandidati NE MOGU upisati fakultet su brojni, a mi ih ovdje navodimo:

1. Genetske predispozicije

U slučaju upisa na Kineziološki fakultet, genetske predispozicije podrazumijevaju motoričke sposobnosti (najvećim dijelom koordinaciju i snagu) i funkcionalne sposobnosti. Što je veća predodređenost motoričkih sposobnosti, to će polaznik na pripremama (a onda i na prijemnom) lakše, brže, bolje i efikasnije svladavati elemente koji se uče, te postići bolje rezultate na testovima motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i motoričkim znanjima. Međutim, dobre genetske predispozicije i dodatni bodovi mogu dovesti i do loše odrađenog prijemnog ukoliko polaznik ne zna koje testove motoričkih znanja treba izvesti na prijemnom, ili ne zna te testove izvesti ispravno. Većina kandidata prije dolaska na pripreme smatra da dobro poznaje izvedbu elemenata tehnike iz različitih sportova (pogotovo onog sporta kojim se bavi cijeli život). Tek na pripremama shvate da postoji razlika između njihove izvedbe tehničkog elementa iz određenog sporta i "školske" izvedbe koja se ocjenjuje na prijemnom ispitu. Testovi motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i motoričkih znanja donose do 20% ukupnih bodova na prijemnom ispitu. Mogućost povećanja potencijalno dobivenih bodova na prijemnom ispitu u slučaju dolaska na pripreme: 40%

2. Ocjene iz srednje škole

Do 30% ukupnih bodova skupljenih na prijemnom može se dobiti i na temelju ocjena iz srednje škole. Izvrsno odrađene pripreme i savršeno odrađen prijemni ispit može ipak dovesti do pada na prijemnom u slučaju lošijih ocjena iz srednje škole (recimo uz prosječne ocjene 3,2). Mogućost povećanja potencijalno dobivenih bodova na prijemnom ispitu u slučaju dolaska na pripreme: 0%

3. Ocjena s državne mature

Čak 40% ukupnih bodova na prijemnom ispitu ovisi oMogućost povećanja potencijalno dobivenih bodova na prijemnom ispitu u slučaju dolaska na pripreme: 0%

4. Dodatni bodovi

Nešto lošije ocjene, sposobnosti ili znanja, mogu se lako kompenzirati dodatnim bodovima statusom vrhunskog sportaša. Ovi bodovi mogu donijeti do 9% ukupnih bodova skupljenih na prijemnom ispitu. Mogućost povećanja potencijalno dobivenih bodova na prijemnom ispitu u slučaju dolaska na pripreme: 0%

5. Motivacija

Ni odlične ocjene iz škole s hrpom dodatnih bodova i odličnim genetskim predispozicijama i visokom razinom motoričkih znanja nisu garancija za upis, ukoliko polaznik na pripreme i prijemni dolazi uz prisilu (npr. roditelja) i bez većih vlastitih ambicija za studiranjem. Nezainteresiranost za rad, brzo gubljenje pažnje i izostanci s priprema, glavni su pokazatelji polaznika koji nemaju veće šanse za upis na fakultet. Ovakve kandidate otkrivamo već u početku priprema i upozoravamo ih da fakultet neće upisati, ako tako nastave do kraja priprema. Motivacija, naravno, može odnijeti 100% razloga zašto netko nije upisao fakultet. Mogućost povećanja potencijalno dobivenih bodova na prijemnom ispitu u slučaju dolaska na pripreme: 20%

6. Trema

Izlazak na razredbeni ispit je izuzetno stresan psihofizički događaj. Ovaj događaj je u većini slučajeva životna prekretnica; upisati fakultet, ili ne. Raditi? Čekati godinu dana, pa pokušati ponovno? U tako stresnoj situaciji mnogi se kandidati "zakoče". Noge više ne slušaju, ruke ni ne postoje, zraka fali u litrama, ali zato litre znoja cure niz tijelo koje gori od treme. Slično kao i za utakmicu, potrebno je provoditi treninge (nastavu) u situacijskim uvjetima, dakle u onim uvjetima u kojima će se provoditi prijemni ispit. Potrebno je upoznati kandidate sa svim detaljima koje mogu očekivati na prijemnom ispitu, tako da budu spremni i upoznati sa svime što ih očekuje i time reduciraju tremu na optimum (ne minimum, jer mala trema ima pozitivan učinak). Ovdje veliku ulogu igraju naši mlađi asistenti koji su bili prošle, ili prijašnjih godina na prijemnom (i kojeg su izvrsno odradili), a koji mogu novim kandidatima dati najnovije detalje o tome kako testiranje izgleda i što ih sve može očekivati na razredbenom ispitu. Zbog nepoznavanja ovakvih detalja, trema može odnijeti i 100% razloga zašto je prijemni ispit loše odrađen.Mogućost povećanja potencijalno dobivenih bodova na prijemnom ispitu u slučaju dolaska na pripreme: 20%

7. Taktika polaganja prijemnog ispita

S obzirom da je prijemni ispit na Kineziološkom fakultetu vrlo specifičan (u odnosu na prijemne ispite na ostalim fakultetima), postoji mnogo detalja zbog kojih izvedba određenog motoričkog zadatka može donijeti više, ili manje bodova. Razlog tome je što ne postoji objektivan način ocjenjivanja, već ovisi o subjektivnoj procjeni ocjenjivača koji određeni motorički zadatak ocjenjuje. Kako izvoditi pojedini motorički zadatak, s koliko snage ga izvoditi, kada se odmarati, koje motoričke zadatke svjesno lošije odraditi, a koje forsirati do maksimuma, koji dan izaći na prijemni... To su odgovori koje možete saznati dolaskom na pripreme.Mogućost povećanja potencijalno dobivenih bodova na prijemnom ispitu u slučaju dolaska na pripreme: 20%

8. "Veza"

Sve je jasno zar ne? Što je veći broj ljudi koji će upisati fakultet na vezu, to je manji broj ljudi koji će upisati fakultet vlastitim zaslugama. Veza, naravno, može odnijeti 100% razloga zašto netko JE upisao fakultet. Mogućost povećanja potencijalno dobivenih bodova na prijemnom ispitu u slučaju dolaska na pripreme: 0%

9. Ostali faktori

Ostali faktori zbog kojih osoba može loše proći na prijemnom ispitu (iako su joj ostale stavke više nego zadovoljavajuće) su slijedeće:

• pretreniranost (loše tempirana sportska forma)
• ozljede ili bolest
• ostali faktori

Mogućost povećanja potencijalno dobivenih bodova na prijemnom ispitu u slučaju dolaska na pripreme: 40%

Da li Vam je sada jasnije zašto ni jedne pripreme za KIF ne mogu garantirati upis na fakultet?